Sigurno ste bar jednom doživeli da vam trovanje hranom, ujed meduze ili toplotni udar pretvore letovanje u pravu noćnu moru. Ne dozvolite da vas iznenade saboteri zdravlja!
Savršeno ste isplanirali godišnji odmor, uredno spakovali stvari, jedva čekate da se udobno smestite na nekoj plaži i opušteno gustirate „lako štivo“ pijuckajući limunadu dok vam talasi hlade noge. A onda, dok se lupi dlanom o dlan, scenario se menja iz korena: vaša jača polovina dobila je opekotine od sunca, jedno dete nabolo se na morskog ježa, drugo muče proliv i povraćanje, a vi od silnog stresa doživljavate toplotni udar.
Da, to su uvek prisutni „saboteri“ idealnog letovanja, koji vrebaju iz prikrajka i kvare trenutke odmora… Umesto da ih pustite da vas iznenade, „naoružajte“ se znanjem i predupredite nevolje te vrste.
Teško je odoleti primamljivim mirisima ukusnih specijaliteta od mesa. Ipak, povedite računa, naročito ako putujete u Tursku. Letovanje se može pretvoriti u pravu noćnu moru samo ukoliko pojedete hranu koja ne odgovara vašem organizmu ili ne zadovoljava osnovne higijenske standarde, posebno ako je zaražena salmonelom.
Napad trovanja hranom veoma lako ćete prepoznati po mučnini praćenoj visokom temperaturom, jakim bolovima u stomaku, prolivom i povraćanjem. Simptome ćete osetiti od šest do 24 sata nakon uzimanja zaražene hrane.
ŠTA UČINITI
Što pre pređite na čajnu dijetu, tost, supe iz kesice, bareni krompir i šargarepu. Trudite se da nadoknadite izgubljenu tečnost i elektrolite, uzmajte probiotike i obavezno se javite lekaru.
KAKO SPREČITI
Probiotici iz jogurta i suplemenata omogućiće vašem sistemu za varenje da se odbrani od dijareje. Uzimajte ove dodatke ishrani najmanje nedelju dana pre polaska na put i nastavite da ih pijete tokom godišnjeg odmora.
Ne kupujte hranu ako niste sigurni u njenu ispravnost. Hranite se samo u proverenim restoranima. Ukoliko namirnice spremate sami, dobro ih skuvajte, posle jela naglo ih ohladite i odmah stavite u frižider.
Ako planirate da posetite Pirinejsko poluostrvo ili pak neke još egzotičnije krajeve sigurno će vas zanimati da li je dozvoljeno piti vodu iz česme ili treba kupovati onu flaširanu (i prilično skupu)? Čak i ako lokalno stanovništvo koristi česmovaču, vama možda neće prijati, bilo zato što u njoj dominira ukus hlora ili stoga što se može desiti da je vaš stomak ne prihvati.
ŠTA UČINITI
Ukoliko se ipak odlučite da probate vodu iz česme i nakon toga osetite simptome trovanja, odmah pređite na flaširanu i preduzmite sve mere za sprečavanje dehidratacije. Simptomi bi trebalo da se povuku najkasnije za pet dana.
KAKO SPREČITI
Pijte isključivo flaširanu vodu bez obzira na to što je u mnogim mestima voda ispravna za piće – možda odgovara samo lokalnom stanovništvu. Voće obavezno operite flaširanom vodom, a vodu iz česme koristite samo za kupanje, kuvanje, pranje namirnica ili zuba. Izbegavajte da je koristite za rashlađivanje pića (u obliku leda).
Ako tokom brčkanja u grčkim morima osetite žarenje i peckanje, verovatno vam se na kožu prilepila meduza i ispustila otrov. Ožareno mesto će se zacrveneti i nateći, a u retkim slučajevima javljaju se glavobolja, slabost, povraćanje, pa čak i grčenje mišića ili stanje šoka, što zahteva hitnu intervenciju lekara.
ŠTA UČINITI
Mesto uboda odmah isperite slanom vodom (slatka će samo pojačati bol). Ne hladite užareni deo, a tragove meduze uklonite pincetom. Ako nemate kreme ili antiupalne preparate, može vam pomoći pasta za zube (sa sodom bikarbonom) ili krema za brijanje.
KAKO SPREČITI
Pošto su meduze providne, veoma ih je teško primetiti i izbeći. Ukoliko vas neka od njih ožari, najvažnije je da ne paničite i ne trljate užareno mesto.
Komarci, pčele, ose i pauci samo su neki od insekata koji vam svojim ubodima mogu zagorčati letovanje i izazivati neugodan osećaj bola ili svraba, otoke pa čak i ozbiljnije alergijske reakcije.
ŠTA UČINITI
Mesto ujeda ohladite ispod mlaza vode (nipošto se ne češite!), a možete staviti i hladan oblog. U slučaju ujeda pčele, žaoku nemojte hvatati pincetom, već pokušajte da je izvadite tupom stranom noža. Potom kožu operite sapunom i vodom.
KAKO SPREČITI
Istraživanja pokazuju da su osobe koje redovno uzimaju vitamin B1 manje „ukusne“ komarcima zbog specifičnog mirisa kože. Pojačajte unos ovog vitamina nedelju dana pre odmora i nastavite da ga uzimate i tokom letovanja. Nemojte koristiti parfeme ili sapune sa mirisom voća – jer ih komarci obožavaju! Ubodi insekata mogu se ublažiti sprejovima i stikovima koji se nanose direktno na kožu.
Zbog klimatskih promena i sve jačeg sunčevog zračenja, dug boravak na suncu i visoke temperature mogu izazvati toplotni udar, posebno u Egiptu i Tunisu.
Glavobolja i vrtoglavica prvi su signali da morate potražiti hladovinu, a mogu se javiti i povraćanje i povišena temperatura.
ŠTA UČINITI
Čim se pojave prvi simptomi, sklonite se u hlad, zalivajte se hladnom vodom i skinite višak odeće. Pokušajte da nadoknadite tečnost. Pošto telo gubi sposobnost regulisanja temperature, ovo stanje zahteva hitnu lekarsku intervenciju.
KAKO SPREČITI
Nemojte boraviti na suncu u periodu između 11 i 16 sati. Pijte što više tečnosti, oblačite laganu, prozračnu, svetlu odeću i obavezno nosite šešir. Ukoliko ste duže u kolima, uključite klimu i praktikujte česte pauze za rashlađivanje.
Ako za vreme ili nakon sunčanja osetite neprijatno zatezanje kože i pritom ona postane crvena i bolna, sigurno ste preterali s dužinom boravka na suncu. Da biste izbegli opekotine, ne izlažite se sunčevim zracima od 11 do 16 sati i redovno koristite kreme sa visokim zaštitnim faktorom.
Ako ipak izgorite, tuširajte se hladnom vodom i stavljajte hladne obloge od kamilice ili jogurta. Izbegavajte lokalne anestetike u vidu ulja ili losiona.
Ukoliko posle dužeg boravka na suncu naglo uskočite u hladno more, organizam će pokušati da zadrži temperaturu sužavanjem krvnih sudova, zbog čega krv neće dolaziti do ruku i nogu, pa se mogu javiti grčevi.
Da biste ih izbegli, polako se pripremajte za ulazak u vodu i to tako što ćete postepeno kvasiti ruke, potiljak i stopala. Pojačajte ishranu namirnicama koje su bogate natrijumom i kalijumom, poput banana, ananasa, dinja i grejpfruta. Nemojte nositi uzanu obuću.
Šta spakovati u putnu apoteku
– Lekove za snižavanje temperature (antipiretike), najbolje u vidu čepića, jer se mogu uzimati čak i ukoliko se javi povraćanje.
– Lekove protiv alergija (antihistaminike) jer su neophodni u slučaju uboda insekata.
– Kapi za nos i oči – u vidu fiziološkog rastvora za ispiranje.
– Preparate za nadoknadu tečnosti sa elektrolitima.
– Lekove za regulisanje varenja (probiotike) i normalizaciju stolice.
– Rastvor za dezinfekciju rana (3% hidrogen), sterilne gaze i hanzaplast.
Copyright © stazenezele.com
Pingback: gay chat rooms no registration needed
Pingback: confeitofilm